Pokret za neutralnost ocijenio je da je dolazak zatvorenika iz Gvantanama Abdula Aziza Al Suvejdija u Crnu Goru svjedoči da približavanjem NATO savezu samo gubimo suverenitet, gdje ćemo slušati sve što nam se kaže i poštovati mirno svaku direktivu velikih sila, prije svih SAD. Al Suvejdiju je 13 godina proveo u zloglasnom zatvoru Gvantanamo, a u našu državu je prebačen kako bi nastavio život. Osumnjičen je da je bio „trener bombašima Osame bin Ladena” koji je bio na čelu terorističke organizacije Al Kaida u Avganistanu.
Iz Pokreta za neutralnost pitaju šta je to navelo Vladu Crne Gore da pruži utočište bivšem zatvoreniku, s obzirom na to da je većina bivših pritvorenika iz Gvantanama otišla u države u kojima su nekad živjeli ili čije državljanstvo posjeduju. Oni navode da je Al Suvejdi vjerovatno pušten u državu po direktii stranih ambasadora, što dovoljno govori o tome koliko vlast mari za suverenitet naše države.
– Takođe, ostaje pitanje, ako Al Suvejdi više ne predstavlja opasnost ni po koga i želi da se resocijalizuje, i ako je zapravo sve vrijeme bio nevin, zašto ga SAD nijesu primile, s obzirom na to da im je standard mnogo veći, a mogućnosti značajno šire nego u maloj Crnoj Gori, naročito ako imamo u vidu da su oni zaslužni za njegove patnje poslednjih godina? Zašto je na Crnoj Gori da ispravlja greške i nepočinstva SAD, zar smo mi postali njihova kažnjenička kolonija? Biće, pak, da je tačno ono što govore predstavnici Pokreta za neutralnost kao i drugih organizacija koje se zalažu za neutralnu vojnu politiku Crne Gore, a to je da približavanjem NATO savezu samo gubimo svoj suverenitet, gdje ćemo slušati sve što nam se kaže i poštovati mirno bez roptanja svaku direktivu velikih sila, prije svih SAD. Navodno, ćemo imati pravo sami da odlučimo, a suštinski će te odluke donositi ambasadori i podsekretari SAD. Tako ćemo po njihovoj direktivi glasati za bilo koji ratni potez, za otvaranje baza na našoj teritoriji, za učešće u svim mogućim misijama gdje će naši vojnici držati glavu u torbi – kažu u Pokretu.
Poslanik Demosa Goran Danilović rekao je juče kako se nada da transfer zatvorenika iz Gvantanama neće biti najznačajnija „investicija” koja dolazi preko okeana.
– Bez obzira što znam da kao međunarodno priznata država preuzimamo i neke obaveze, volio bih da se ovo nije desilo. Kad dobijete takvog zatvorenika, to podiže pažnju onih koji vjeruju da je u pitanju heroj. Crna Gora je vrlo ranjiva kada je bezbjednost u pitanju – naveo je on.
Dodao je da je Crna Gora mogla da iskoristi svoje pravo na vođenje autonomne politike i da zahvali na ovakvoj ponudi.
– Nijesam siguran da imamo sistem koji će zatvorenika socijalizovati. Imamo problem sa socijalizacijom naših zavorenika kojih nije malo. Kad bismo gledali po glavi stanovnika, mogli bismo mi da nekoga izvezemo na socijalizaciju. A evo smo umjesto toga „uvaženi” da na socijalizaciju dobijemo trenera terorista. Nijesam siguran da će to dobro ići i da je to nešto čemu se većina građana Crne Gore raduje – zaključio je Danilović
Potpredsjednik Skupštine, funkcioner Demokratske partije socijalista Milutin Simović kazao je da se radi o učešću Crne Gore u jednom humanitarnom programu resocijalizacije zatvorenika, te da je siguran da svi zajedno dijelimo pozitivan odnos prema učešću bilo koje države u humanitarnom programu.
Potpredsjednik parlamenta i član Odbora za odbranu i bezbjednost, funkcioner Bošnjačke stranke Suljo Mustafić rekao je kako smatra da službe bezbjednosti Crne Gore rade svoj posao.
– Treba im i dodatni podstrek da rade još bolje. U saradnji sa partnerskim službama trebalo bi da rade na svakom detalju koji se tiče bezbjednosti građana. Bezbjednosne službe treba da daju odgovor i o ovom slučaju, jer je Odbor za odbranu i bezbjednost tu samo radi parlamentarne kontrole – kazao je Mustafić.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović nije želio da komentariše informaciju o upućivanju zatvorenika iz Gvantanama u Crnu Goru.M.S. – V.R.
Vlada: Traži azil, nije opasan
Vlada je juče saopštila da bivši osuđenik iz Gvantanama, shodno procjeni američkih i crnogorskih bezbjednosnih službi, ne predstavlja bezbjednosnu ili bilo koju drugu prijetnju po državu i građane Crne Gore. Tvrde da resocijalizacija podrazumijeva integrisanje u društvenu sredinu, a boravak ovog lica ne pada na teret poreskih obveznika Crne Gore.
– U skladu sa preuzetim obavezama i zakonskim procedurama, lice o kojem je riječ prekjuče je podnijelo zahtjev za dobijanje azila. Zakon o azilu propisuje da nije moguće objavljivanje bilo kakvih dodatnih informacija u vezi sa tim. Proces resocijalizacije lica o kojima je riječ u ovom programu podrazumijeva u svim državama prijema, odnosno zahtjeva za azilom nadzor nadležnih institucija uz obezbjeđivanje punog poštovanja politike legalnosti i humanog postupanja u državama prijema – kažu u Vladi, dodajući da u programu resocijalizacije Crna Gora učestvuje sa zemljama kao što su Njemačka, Italija, Rusija, Mađarska, Slovačka, Bosna i Hercegovina...